Menu

[CRO] Upravljanje (pravnim) posljedicama koronavirusa

by Frano Barović / Commercial Law, Corporate Law, Employment Law, Insolvency and restructurings, Tax Law /

Tijekom proteklih tjedana, Koronavirus je značajno obilježio naše živote i poslovanje. Nadamo se da ste vi, vaše obitelj i vaše kolege sigurni i zdravi.

Svrha ove stranice je prikupiti važne i korisne resurse koji vam mogu pomoći nositi se sa posljedicama Koronavirusa u vašem poslovanju- Ova stranica će se ažurirati zajedno sa promjenama i novostima. Za daljnja pojašnjenja, pozivamo vas da nas kontaktirate.

Prema našem iskustvu iz prijašnjih gospodarskih kriza i sudjelovanju u restrukturiranjima firmi, ključno je pripremiti na to da će trenutna situacija potrajati. Potrebno je primijeniti prikladne kratkoročne i srednjoročne mjere. Nadalje, treba sistematično pristupiti prepoznavanju posljedica i njihovim upravljanjem. Relevantne informacije su brojne i nove dolaze brzo i naglo.

Pregled rizika

Pripremili smo pregled pravno relevantnih područja koja je potrebno imati na umu pri upravljanju posljedicama Koronavirusa. Nadamo se da će ovaj pregled koristiti vam kao alat u sistematičnom suočavanju sa situacijom pred nama.

Potpore, naknade, odgode

Državna tijela donijela su više mjera radi ublažavanja posljedica pandemije na gospodarstvo. Ovdje vam donosimo pregled najvažnijih.

HZZ mjera za očuvanje radnih mjesta

Hrvatski zavod za zapošljavanje subvencionira poslodavce sa iznosom do 4.000,00 kn po radniku radi očuvanja radnih mjesta, najduže na tri mjeseca. Mjera je dostupna svim poslodavcima, s time da poslodavci iz određenih sektora ne moraju dokazivati da su pogođeni trenutnim okolnostima, dok ostali moraju dokazati jedan od opravdanih razloga traženja potpore (npr. pad prometa, otkazivanje ugovorenih poslova i narudžbi itd.).

Potporu je moguće dobiti za vlasnika, direktora, prokurista, člana uprave i sl. poslodavca samo ako poslodavac zapošljava manje od 10 zaposlenika, kao i za vlasnike obrta.

Naknada radniku u samoizolaciji

Radnik kojemu je određena obvezna samoizolacija može ili raditi od kuće, ili ima pravo na naknadu plaće na teret HZZ-a u 100% visini osnovice za naknadu, do propisanog maksimuma (4.257,28 kn).

Porezne mjere

Izmjenama poreznih propisa omogućeno je poreznim obveznicima zatražiti odgodu plaćanja poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, oslobođenje te mogućnost smanjenja predujma poreza.
Smanjenje predujma poreza na dobit ili dohodak moguće je po službenoj dužnosti od strane Porezne uprave za porezne obveznike kojima je izravno obustavljeno poslovanje odlukama nadležnih institucija. Osim toga, moguće je smanjenje na temelju zahtjeva poreznog obveznika, pri čemu obveznik mora dokazati da je došlo do smanjenja gospodarske aktivnosti te zahtjevu priložiti financijska izvješća, odnosno, obračun sa bitnim podacima iz godišnje porezne prijave za proteklo razdoblje 2020. godine.

Odgodu plaćanja poreza i javnih davanja moguće je zatražiti iz istog temelja. Odgoda se može tražiti za obveze koje su dospjele između 20. ožujka i 20. lipnja 2020. godine, s tim da je pridržana mogućnost da se ova mjera produlji za dodatna tri mjeseca ako okolnosti potraju duže. Poreznom obvezniku koji zatraži ovu mjeru ona se neće odobriti ako obveznik ima porezni dug u iznosu većem od 200,00 kn. Obveza plaćanja odgađa se na tri mjeseca, u kojem trenutku otvorene su mogućnosti da se ista produlji (o čemu opet treba postaviti zahtjev) kao i zatražiti obročnu otplatu odgođenih obveza za obveznike koji nisu u mogućnosti platiti dospjelu poreznu obvezu. Obročna otplata je beskamatna, i može se dodijeliti najdulje na 24 mjeseca. U odnosu na PDV, odgoditi se može plaćanje samo onog dijela PDV-a koji porezni obveznik nije uspio naplatiti od svojih kupaca. Odgođeni PDV morat će se iskazati i namiriti u prvoj PDV prijavi koju će podnijeti nakon što isteknu posebne okolnosti pandemije.

Oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza dozvoliti će se samo poduzetnicima koji su teško pogođeni trenutnim okolnostima, odnosno, koji mogu pokazati pad prometa veći od 50%. Takvim poduzetnici, ako se nalaze u kategoriji poduzetnika sa godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna, biti će u cijelosti oslobođeni poreznih obveza, dok poduzetnici sa višim prihodom će biti oslobođeni proporcionalno sa padom prihoda (npr. pad prihoda od 70% će značiti oslobođenje od 70% poreznih davanja).

Paušalni porezni obveznici za dohodak od turističkog najma biti će oslobođeni za jednu četvrtinu godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza  za drugi kvartal 2020. godine.
Za sve porezne obveze koje nisu predmet odgode, a koje su dospjele od uvođenja posebnih mjera 20. ožujka 2020. do isteka roka za korištenje odgode 20. lipnja, uvedena je mogućnost sklapanja upravnog ugovora. Ugovor se sklapa na najduže 24 mjeseca, uz obračun zakonske zatezne kamate, ali umanjene za 3 postotna boda, što bi dakle trenutno iznosilo 5,11%.

Moratoriji kredita

Većina poslovnih banaka pridružila se mjerama za olakšanje poslovanja propisivanjem uvjeta za dodjelu moratorija na kredite. Moratoriji znači da za određeno razdoblje ne dospijevaju obroci otplate kredita, ali važno je naglasiti da se sama kamata i dalje obračunava. Svaka od poslovnih banaka samostalno propisuje za koje kredite i pod kojim uvjetima je moguće ostvariti moratoriji, tako da je potrebno istražiti pojedinosti za svaki pojedini slučaj i provesti postupak po pravilima pojedine banke.

Organiziranje poslovanja i radnika

Ovisno o potrebama i praktičnim mogućnostima, poslodavac može rad za vrijeme trajanja pandemije organizirati na više načina. Upozoravamo na to da za sve mogućnosti navedene dalje u tekstu je od iznimne važnosti da poslodavac ispoštuje zakonom ili internim aktom propisane procedure, rokove i obveze obavješćivanja. Uz sve rizike za poslovanje koje ovakva izvanredna situacija donosi, otvarati se riziku tužbe radi neprovedenog ili nepravilno izvršenog radno-pravnog postupka treba svakako izbjeći.

Rad od doma

Poslodavac ima pravo u trenutnim izvanrednim okolnostima uputiti radnike na rad na mjestu koje nije uobičajeno mjesto rada, pa tako i na rad od kuće (naravno, pod uvjetima da je rad doista i moguće tako obavljati). Nužno je da poslodavac radi toga donese internu odluku, jer će ona predstavljati pravni temelj za rad od kuće, kojim će i urediti osnovne elemente takvog rada. Poslodavac je dužan u takvom slučaju osigurati radniku adekvatne uvjete rada, uključujući i opremu, kao i nadoknaditi troškove koje bi radnik imao kao posljedicu rada od doma umjesto na redovnom mjestu rada.

Radno vrijeme, dopusti i odmori

Poslodavac može svojom odlukom unijeti promjene u organizaciju radnog vremena, pa tako može uvesti nejednaki raspored radnog vremena, radno vrijeme preraspodijeliti, uvesti smjenski rad ili rad u timovima i sl.

Skratiti radno vrijeme radniku (npr. sa punog na nepuno) moguće je samo suglasno sa radnikom, te bi radi toga bilo potrebno izmijeniti ugovor o radu aneksom.

Poslodavac i radnik, također suglasno, tj. formalno gledano na zahtjev radnika, mogu radniku utvrditi neplaćeni dopust za vrijeme kojeg radnik ne bi radio, a poslodavac ne bi imao obvezu plaćanja plaće niti doprinosa za radnika.

Jednostrano je pravo poslodavca donijeti raspored korištenja godišnjih odmora te bi na taj način on mogao uputiti radnike na korištenje godišnjeg odmora za vrijeme trajanja pandemije. Naravno, pri tom se potrebno držati svih pravila koje vrijede i inače u vezi godišnjih odmora, uključujući i na rokove o pravovremenom obavješćivanju radnika o utvrđenom rasporedu korištenja.

Još jedna mogućnost koju omogućuje Zakon o radu za poslodavce koji nemaju mogućnost organizirati nastavak rada usprkos pandemiji (radom od kuće ili sl.) jest utvrđenje prekida rada koji je nastao bez krivnje radnika. U navedenom slučaju, radnici ostaju zaposleni ali ne obavljaju rad te pritom imaju pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće koja radniku je isplaćena u prethodna tri mjeseca, osim ako zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Otkaz ugovora o radu

Ako je poslodavcu kao posljedica novonastalih uvjeta pandemije narušeno poslovanje, postoji temelj da poslodavac jednom ili više radnika otkaže ugovore o radu kao poslovno uvjetovani otkaz. Kao i uvijek kod poslovno uvjetovanih otkaza, ako bi poslodavac zaposlio novog radnika na radno mjesto za koje je dao poslovno uvjetovani otkaz u roku od 6 mjeseci, podliježe prekršajnoj odgovornosti.

Također treba imati na umu da ako poslodavac otkazuje većem broju radnika istovremeno (zakonska odredba navodi višak od 20 radnika kroz 90 dana), tada se primjenjuju odredbe Zakona o radu o kolektivnom višku radnika i biti će potrebno provesti savjetovanje sa radnicima. Za sve poslodavce koji misle da može doći do kolektivnog viška radnika, sve i da isto nije kratkoročno izvjesno, bilo bi korisno pripremiti se unaprijed za mogućnost takvog postupka, jer je zakonska procedura strogo propisana i trajati će i onako barem mjesec dana, pa se pravodobnom pripremom bar neće gubiti vrijeme na inicijalne pripreme, a i smanjuje se mogućnost da se zbog užurbanosti potkrade greška.

I u jednom i drugom slučaju, potrebno je provesti propisanu proceduru u vezi otkazivanja ugovora o radu tj. provođenja programa kolektivnog zbrinjavanja radnika.

Viša sila i utjecaj pandemije na poslovne odnose

Nastupanje više sile može imati presudan utjecaj na ugovorne odnose. Međutim, određeni događaj, pa tako i izvanredni uvjeti pandemije uzrokovane koronavirusom, može za određeni ugovorni odnos predstavljati višu silu, a za neki drugi ipak ne. Mora se raditi o izvanrednom, nepredvidivom događaju u potpunosti izvan kontrole ugovornih strana, koji ispunjavanje njihovih ugovornih obveza čini nemogućim, ili ih toliko otežava da ugovor gubi smisao. U slučaju spora među stranama, krajnju odluku o tome da li neki događaj predstavlja za neki ugovorni odnos višu silu odlučiti će sud. U uvjetima trenutne pandemije, zasigurno će biti brojnih ugovora koje ona zahvaća kao viša sila.

Pravila o posljedicama više sile propisuju se zakonom, ali treba upozoriti i na to da kod ugovora sa međunarodnim elementom (gdje ugovorne strane nisu državljani iste države, ili se posao obavlja u nekoj trećoj zemlji i sl.) prvo treba utvrditi pravo koje države će biti mjerodavno za ugovor. Obično se to propisuje samim ugovorom, ali ako ne, postoje pravila o utvrđivanju mjerodavnog prava. Tek potom treba utvrditi koje su posljedice više sile u tom pravu.

U pravilu, viša sila dovodi do oslobađanja ugovornih strana od ugovornih obveza ako je dovela do nemogućnosti ili zakašnjenja ispunjenja. Obveze se gase i sve primljeno se vraća dugoj strani. Ako je moguće samo djelomično ispunjenje obveza od jedne ugovorne strane, druga strana može raskinuti ugovor ako joj je to neprihvatljivo ili tražiti razmjerno smanjenje obveza sa svoje strane.

Što se tiče ugovora koji se sklapaju u ovom razdoblju, preporučljivo je ugovornom odredbom potvrditi postojanje pandemije te, ako je potrebno, definirati kako ona utječe na poslovni odnos koji se uređuje tim ugovorom. Na taj način, ugovorne strane se štite od prigovora da u vrijeme sklapanja ugovora nekoj strani nije bilo poznato da bi pandemija mogla imati utjecaja na ugovorna prava i obveze.

Upozorili bi osobito na pitanje kapare. Naime, ako je kapara dana, pa ne dođe do ispunjenja ugovora, u normalnim uvjetima kapara se zadržava, ali kod raskida ugovora radi više sile to nije slučaj i strana koja je primila kaparu mora je vratiti.

Predstečaj i stečaj

Procjenjujemo da u trenutnim uvjetima pojedina poduzeća će biti dovedena u situaciju da ne mogu podmirivati svoje redovne obveze i moguće pasti u stečaj. U takvim okolnostima iznimno je važno pravovremeno, što ranije, prihvatiti takvu mogućnost i preuzeti što više kontrole nad cijelim postupkom.  Također, treba imati na umu da se isto može dogoditi vašim strankama ili drugim dužnicima.

Predstečajni postupak pokreće se ako se utvrdi prijeteća trajnija nesposobnost za plaćanje i ako:

  • Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa, ili
  • duže od 30 dana kasni s isplatom plaće radnicima,
  • u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći radnika, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.

Stečajni razlozi su pak nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Razlozi nesposobnosti za plaćanje slični su razlozima prijeteće nesposobnosti kao kod predstečaja, samo većeg opsega (duže od 60 dana evidentiranih nenaplaćenih osnova za plaćanje kod FINA-e, 60 dana kašnjenja isplate plaća ili poreza i doprinosa), dok prezaduženost znači da su obveze dužnika veće od njegove cjelokupne imovine.

Ako se primijeti mogućnost da bi moglo doći do nekih od navedenih razloga, potrebno je što prije poduzeti korake, kako pravne tako i praktične, da se ili otklone takvi razlozi, ili da se ulazak u predstečajni ili stečajni postupak izvrši na način koji će biti najmanje otegotan za firmu i njene vlasnike.

Također, preporučljivo je provjeriti da li će neki od razloga nastupiti za stranke ili druge dužnike, kako bi se na vrijeme mogle poduzeti radnje koje će povećati šanse da se dugovi što uspješnije naplate od dužnika.

Rad sudova i javnih bilježnika

Sudovi su diljem Hrvatske prestali primati stanke, osim za hitne slučajeve, ali potrebno je imati na umu da trenutno ne djeluje nikakav opći „automatizam“ prekida sudskih postupaka ili sudskih rokova. Potrebno je istražiti da li je predsjednik pojedinog suda donio odluku o npr. odgodi svih ročišta (redovito objavljeno na web stranicama suda), te ako nije, da li je sudac koji vodi vaš predmet donio rješenje kojim je odgodio ročište ili utvrdio prekid postupka. Bez toga, rokovi sudski teku kao i inače, te je potrebna pažnja da se ne propusti pravo na podnošenje kakve radnje (rok za žalbu, na primjer).

Također, većina sudova je omogućila komunikaciju sa sudom putem e-mail, uključujući iza dostavu podnesaka i drugih pismena.

Iako nevezano izravno za pandemiju, ovdje bi i naglasili da je uslijed potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku Trgovački sud u Zagrebu oštećen do te mjere da nije pogodan za rad, te je u potpunosti zatvoren. Navedeno uključuje i sudski registar tog suda, koji doduše još donosi neke odluke i komunicira sa strankama elektronički, ali u ovom trenutku nije preporučljivo računati na to da će sudski registar provesti upis i donositi odluke kao i inače. To znači da neke promjene vezane za firme, od prijenosa poslovnih udjela do imenovanja direktora, trenutno nije moguće jednostavno provesti na sudskom registru za trgovačka društva registrirana u Zagrebu.

Javnobilježnički uredi rade sa strankama u hitnim slučajevima, po prethodnoj najavi, svaki dan od 9 do 12 sati, dok se sva komunikacija sa strankama, kada god je moguće, provodi elektronički. U praksi ovo znači da je potrebno prethodno kontaktirati javne bilježnike prije bilo kakvog posla te vidjeti da li su i kada dostupni, te može li se predmet izvršiti bez potrebe osobnog dolaska u javnobilježnički ured.


Nlaw-ov pravni tim vam je dostupam u svako doba za pojašnjenja ili pomoć.